Divlja svinja

Divlja svinja

izvor: http://brazoria.agrilife.org/

Divlja svinja

lat. Sus scrofa

Divlja svinja je iz porodice svinja. Mužjak divlje svinje zove se vepar, ženka krmača, a malo od krmače je prase do godine dana. Ova vrsta svinje je autohtona u Hrvatskoj, a široko je rasprostranjena po čitavoj Europi i Aziji.

Smještene su u vlažnim bjelogoričnim šumama bogate hranom, močvarnim područjima te povremeno zalaze na područja koja su pod poljoprivrednom kulturom. Lako su prilagodljive te ukoliko imaju dovoljno hrane i mira, sklone su ostajanju na tom području.

Težina vepra može doseći 300 kg, dok krmače upola manje - 150 kg. Dužina tijela im je 120 - 160 cm, a visina 90-110 cm. Imaju snažno i zbijeno tijelo, a oštra dlaka, koja se još naziva i čekinja, tamnosmeđe i crne je boje. Zimi se razvije i vunasta poddlaka koja se još naziva i malje. Veprovi se mogu prepoznati po kljovama, istaknutom grebenu i jako odlakanom repu te dlakama na spolovilu. dok su krmače u većini slučajeva valjkastog oblika i manje dlakave. 

Divlja svinje su svejedi - vole teške šumske plodove i šumsko voće, zeljaste biljke, žitarice, korijenje, gomolj, male sisavce, kukce, ličinke, žabe, ranjenu divljač i strvinare. Njuh i sluh su izvanredno razvijeni, dok je vid, kao i kod većine krupnih divljači, slabije razvijen. Vrlo su oprezne životinje, pogotovo ukoliko krmače imaju mlade pored sebe.

Žive oko 20 godina, ali nerijetko dožive i 25-u godinu.