Dabar

Dabar

izvor: http://www.imgneed.com/

Dabar

lat. Castor fiber

U rodu je s vodenim i kopnenim životinjama iz porodice Castoridae. Neki ga zovu još i drvosječa jer je najprecizniji glodavac na svijetu. Ujedno je i najveći glodavac sjeverne polutke. Nekad je naseljavao cijeli europski kontinent, no postupeno je nestajao osim na nekoliko staništa. Pretpostavlja se da je uzrok toga prekomjerni lov, pojava raznih bolesti i prirodnih nepogoda koje su uništile dabrove i njihova prirodna staništa.

Tako je, nažalost, nestao i u Republici Hrvatskoj na neko vrijeme, no u sklopu projekta "Dabar u Hrvatskoj" od 1996.-1998. godine je ponovno naseljavan i današnja procjena je da ih ima preko 1000. Moglo bi se reći da im odgovara ovo naše podneblje. Proširili su se u međuvremenu i na područja Bosne, Slovenije i Austrije.

Tijelo mu je masivno i zdepasto, a građa tijela mu omogućava da bude izvrstan plivač i ronioc. Voli staništa uz vodotoke s bogatom vegetacijom, a osim toga važno mu je da prostor bude ekološki čist - veći dio života provede u vodi, pa bi mu zagađeni životni prostor stvarao velike probleme pri ishrani i reprodukciji. Dužina mu može dosegnut do 1 m, a visina do 30 cm. Ima rep koji je širok i plosnat, a dugačak 30 cm. Težak je 20-30 kg. Dlaka mu je tamnokestenjaste do sivkaste boje. Osjetila su mu dobro razvijena, a posebice vid.

Najaktivniji je danju, a ako ga se ne uznemiruje, onda i noću. Tipični je monogam i u većini slučajeva ima obitelj od 2-6 jedinki.

Hrani se isključivo biljem koje je sočno i zeljasto, a pronalazi ga u vodi ili neposredno na obali, šašom, grančicama i korom. Sprema zimnicu obarajući drveće i spremajući ga u mulj.

Zanimljiva je činjenica da su dabrovi vrlo složni pa pri gradnji većih brana rade svi članovi obitelji, a najdužu branu od 67 m izgradili su u Americi.

Prema odredbama Zakona o lovu, tretira se kao divljač, no Pravilnikom o lovostaju propisan je trajni lovostaj. Trajno je zaštićena životinja.

Žive 20, ali često i puno više godina.